Martina Paun
Arheološki muzej Torčec

Torčec

 Produživanje šetnice i oblikovanje trgova na granici usmjereni su povećanju urbane kvalitete i standarda stanovanja. Predviđamo sadržaje za stanovnike i turiste, te interpoliranje kao način intervencije, kako bi se postojeće strukture na sjeveru zgusnule, a intervencija u prirodu svela na minimum.

Definirana granica pješačke veze između dvije stambene osi rezultirala je dualnim sustavom koji pruža usluge i svakodnevnom prolazniku i slučajnom skiperu. Ostvarena elastična zona je u funkciji cijeloga grada i lagano se preljeva u stambeni dio. Kako su neke parcele odumrle, otvara se mogućnost razvoja uslužnih djelatnosti, sporta i rekreacije za lokalno stanovništvo i manjih turističkih smještajnih kapaciteta.

Kroz vrlo jednostavne zahvate pokušali smo dobiti uvijek novu situaciju-scenarije s raznim događanjimakao što je recimo, ljetno kino. To su operativni, a ne formalni elementi pa su moguće promjene u detaljima, a da ne utječe na cjelinu koncepta. Istraživali smo odnos privatnog i poluprivatnog prostora koji se međusobno isprepliću. Intervencija u postojeće strukture trebala bi prenamjeniti prostor i povećati njegovu kvalitetu, što se dosad zanemarivalo u gradskom planiranju i razvitku. Posebno će intervencija u Torčecu promijeniti funkciju radi većega javnog i intezivnijeg korištenja. U interesu vlasnika je da dođe do općeg porasta vrijednosti imovine na toj lokaciji.

Mogućnosti su ovdje otvorene i treba spriječiti monotoniju, a mi smo to predvidjeli kroz nove otoke sa zasebnom topografijom. Pojavljuju se nove vizure na grad, zanimljiv kontakt sa ostatkom prostora, reciklirana i transformirana lokalna tipološka matrica. Htjeli smo na raznim nivoima reagirati na lokalno. Tema prostora nije samo tema fizičkoga, izgrađenog okoliša nego i pitanje procesa i događaja koje taj prostor udomljuje.