Hiper Croatia / Kultura krajolika općine Skrad

Arhitektonski fakultet, Zagreb

Voditelj: prof.dr.sc. Vesna Mikić,dia.

Organizatori: PINS Poduzetničkog inkubatora Skrad i Općina Skrad u suradnji s Arhitektonskim fakultetom

Stručni sudionici: Agronomski fakultet, Institut Ivo Pilar, Institut za povijest umjetnosti, Centar za krš

U pedagoškom programu na Arhitektonskom fakultetu od 2005. god. održavaju se arhitektonske radionice u Podravini i Gorskom kotaru sa istim problemskim područjem. Sam naziv projekta sugerira višeslojnost procesa očuvanja tradicijske baštine u suvremenim okolnostima.

Sam naziv projekta sugerira višeslojnost procesa očuvanja tradicijske baštine u suvremenim okolnostima.

Sadržaj i cilj radionice je zaštita resursa regija, njihovo redefiniranje i preoblikovanje i uključivanje u prostor.
Nakon multidisciplinarnog istraživanja postojeći i novi elementi uključuju se u prostor kao njegove nove vrijednosti. Nakon dokumentiranja elemenata određenog teritorija radi se na njihovom superponiranju, te se sinergijom rješavaju prostorno-arhitektonski problemi osuvremenjavanjem pojedinih funkcionalnih cjelina.

Na terenu odabrati i postaviti zadatak, prezentirati osnovnu ideju kroz kontakte sa lokalnom zajednicom uz uvid u postojeću plansku dokumentaciju.

Projekti i programi inicijalne su teme budućih prekograničnih, razvojnih projekata u sklopu inicijative Europske Unije Interreg. Projekti predstavljaju strukturne zahvate u prostoru koji otvaraju nove mogućnosti razvoja u turizmu, zaštiti okoliša, gospodarstvu i infrastrukturnim zahvatima.

U programu fakulteta sudjelovale su slijedeće stručne i pedagoške institucije od 2005. – 2008. god.; Fakultet fur Architektur - Karlsruhe, Hochschule fur Tehnik – Rapperswil. Geografski odjel PMF- a i Odjel za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Institut za povijest umjetnosti u Zagrebu, Institut za društvena istraživanja Ivo Pilar, te Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Europski Interreg kontekst:

Uključivanje Hrvatske u EU posebno se intenzivira značenje regionalnog razvitka koji je u srži europskog interesa. Oko regionalnog povezivanja strukturira se veliki broj akcija u gospodarskom, socijalnom i kulturnom razvoju, posebno graničnih prostora kako bi se harmonizirao cjelokupni europski prostor. Ruralni prostori su pri tom procesu najnerazvijenije hrvatske regije. U okviru pedagoških programa Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu sustavno se istražuje prostor Hrvatske. Rad i istraživanje organizirani su po regijama što i rezultira katalogiziranjem (mapingom) Hrvatske - multidisciplinarnim obrađivanjem regionalnih slojeva prostora.

Suvremena arhitektura nastaje kao produkt koji ima sve ulazne podatke određenog teritorija i njegovu memoriju te ih interpretira na slobodan način. Konačni produkt eksplicitno ne mora pokazivati specifičnosti već ih može slobodno valorizirati no s nastojanjem da se sačuva prirodna i kulturna baština. Suvremena zbivanja u politici, ekonomiji, komunikacijama i svim drugim aspektima društvene stvarnosti, donose promjene koje donekle mijenjaju postojeće vrijednosti ali mnogo toga traje i ponavlja se u drugačijim formatima. U procesima koji se opisuju terminima globalizacije i tranzicije, potrebno je naći mehanizme kojima se omogućuje održivi razvoj zajednica i kultura.

Jedan od ciljeva Interreg inicijative EU je regionalni razvoj kojim se jačaju socijalna i ekonomska kohezija graničnih područja uz njihov uravnoteženi razvoj. Programi se provode kroz arhitektonsko-urbanističke studije šire regije (maping), nakon čega slijede razrade arhitektonskih programa određenih lokaliteta. Projekti proizašli iz programa nastoje prvenstveno intenzivirati doživljavanje nekog mjesta.

Katalogiziranje (maping) prostora metodološki dijelom se oslanja i na teorijski rad Katalonskog Instituta Iaac (Hipercatalunya: Research territories, Multilayered strategies (str. 8-13) Barcelona, Actar). Primjeri koji su metodološki slični «mapingu prostora» ali ne i doslovno istog sadržaja, «studije su slučaja» za Liku i unutrašnjost Istre, (Štambuk, M. (1998.), Lika – studija slučaja, (1998.), i Lay, V. (1998.), Srednja Istra – studija slučaja, U: I. Rogić, M. Štambuk, (ur.), Duge sjene periferije, Zagreb, Institut Ivo Pilar.

Zadaci ljetne škole:

1. SKRAD - početna  točka
   1. Topografija Skrada
   2. Budući identitet Skrada

Prezentacije

Ljetna_škola_arhitekture_2008.pdf (9,84 Mb)
skrad_zadatak_01.pdf (327,60 Kb)